Začinsko bilje

Začinsko i lekovito bilje nam daje izbor velikog broja primena. Terapeutske osobine ne tako retko se primenjuju za sprečavanje tegoba i bolesti. Začinsko bilje pored praktične primene ima i onu drugu, estetsku stranu, zahvaljujući širokom spektru boja i šara koje se mogu naći na mnogim sortama.Začinsko bilje je nezaobilazna stavka svakog gurmana. U kuhinjama se najčešće primenjuju osušeni upakovani začini iz supermarketa, ne tako dobrog kvaliteta. Svež Vlašac, Bosiljak ili Ruzmarin iz vaše male balkonske bašte imaju puniju aromu i bolju svežinu od odavno ubranih i upakovanih fabričkih začina.

Mogućnost sadnje rasada začinskog bilja na balkonima i terasama daje mogućnost korišćenja svežih začina i u urbanim sredinama gusto naseljenih mesta. Osnovna pravila za začinsko bilje i njihovu sadnju iz rasada, jesu velike količine sunca, zaštićenost od direktnog vetra. Zalivanje i drenaža zemlje u saksiji zavise od vrste biljke i svaka ima svoju specifičnost. Branje i korišćenje listova začinskog bilja se deli na dve grupe, branje za trenutnu pripremu i branje za skladištenje. Ubiranje listova je najbolje obavljati u popodnevnim satima. Sušenje se obavlja u provetrenim prostorijama bez direktnog sunčevog zračenja, u vidu vezica okačenih nadole ili na ravnom platnu pokriveno gazom kao zaštitom od prašine. Čuvanje se obavlja na suvom i tamnom mestu u platnenim ili papirnatim vrećama. Mala napomena oko sadnje začinskog bilja, kako je ono namenjeno konzumaciji u jelima, izbegavajte sadnju u saksije punjene kupovnom zemljom za cveće. Ona sadrži različite dodatke koji pospešuju rast cveća ali i sastojke koji u ljudskoj ishrani nisu poželjni, kao i pesticide za suzbijanje mikroorganizama.

Bosiljak
Godišnja začinska biljka pogodna za sve uslove uzgajanja, veoma osetljiva na hladnoću, narasta u visinu od 35 do 40cm. Kao idealne uslove za uzgajanje ove začinske biljke potrebno je obezbediti sunčano ali zaštićeno mesto uz često zalivanje. Po pitanju prostora i uslova za gajenje, Bosiljak nije previše zahtevan, moguće ga je gajiti u saksijskim uslovima ili u bašti, kao i u improvizovanim visećim vrtovima na balkonu. Već formiran rasad Bosiljka potrebno je iz dostavnog pakovanja presaditi u pogodnu posudu, ili prilagoditi uslovima koje posedujete. Svež bosiljak spreman je za upotrebu za oko 6 nedjelja nakon sadnje.
Konzumiranjem listića Bosiljka u jelima i salatama, ujedno vršite održavanje i pospešujete razvoj novih listova.

Kratki podsetnik:
Lekovitost: protiv gasova i nadimanja, za jačanje apetita
Začin: za ribu i morske plodove, marinade, i jela od paradajza
Berba: u julu, nadzemni deo
Razmnožavanje : semenom

Origano
Nezaobilazan začin svake pice, jela sa testeninom i čorbi. Origano je izdržljiva začinska biljka koja ne zahteva mnogo truda, obožava sunčana i suva mesta ne zahteva mnogo vode, a svojim mirisom ispunjava prostor u kome se nalazi. Ukoliko imate pripremljen rasad zemlja u koju ga prebacujete mora imati dobar odvod vode, pa pre sadnje dobro pripremiti saksiju, staviti na dno posude veci kamenčić, malo peska i onda humusnu zemlju. Sejanje origana se obavlja u proleće a prve rasade možete u jesen razdeliti. Ako primenjujete sadnju iz semena, upamtite da i samo seme voli sunce pa ga nemojte zatrpavati zemljom već ga ostavite po površini. Vreme potrebno za isklijavanje semena origana je od 7 do 10 dana.
Konzumacija lista i njegovo prikupljanje je najbolje pre cvetanja jer je tada aroma najpotpunija.

Majčina dušica – Timijan
Majčina dušica je višegodišnja žbunasta biljka odlična za zatvorene prostore. Voli sunce, ali traži da bude zaštićena od direktnog vetra i promaje. Traži dobro dreniranu posudu, i zemlju male ph vrednosti ( male kiselosti ) kao i zemlju male vlažnosti, jer od previše vlage dolazi do sušenja. Odlično podnosi niske temperature, ali treba izbegavati držanje na otvorenom tokom mrazeva, naročito kod mladih sadnica. Bere se dva puta u toku godine u peridima cvetanja.

Kratki podsetnik:
Lekovitost: protiv grčeva materice i želuca
Začin: jela od povrća
Berba: izdanci od početka cvetanja
Razmnožavanje : semenom, reznicama

Vlašac
Višegodišnja začinska biljka koja traži dosta vlage iz zemljišta. U prirodi se može naći pretežno na rečnim obalama i močvarnom tlu, otud i potreba za većom količinom vlage. Kod sadnje se treba držati humusne zemlje, uz veliku količinu vlage i sunčeve svetlosti. Koriste se listovi, a prikupljaju se od proleća do jeseni. Voditi računa jer prevelika upotreba vlašca može biti štetna.

Kratki podsetnik:
Začin: za salate
Berba: sveži listovi tokom godine
Razmnožavanje : semenom, deljenjem

Ruzmarin
Grmasta mirišljava biljka pogodna za sadnju u zatvorenom prostoru vašeg doma kao i na otvorenom u baštenskim lejama. U visinu može da naraste i preko dva metra. Za sadnju je najbolje upotrebljavati rasad ruzmarina, jer se sadnjom iz semena na formiranje biljke može čekati i dve do tri godine. Ruzmarin u zatvorenom ne smete zalvati preobilno, dok kdo sadnje na otvorenom zalivanje obavljati po potrebi, zavisno od vremenskih uslova. Formiranje stabla ruzmarina možete obaviti po slobodnom izboru, zavisno od uslova u kojima ga uzgajate. Način orezivanja nema velikog uticaja na njegov razvoj tako da možete primenjivati rezanje po strani ili po visini. Grančice se režu u toku cvetanja ili nakon njega. Orezane grančice ruzmarina se suše u hladu a nakon završenog procesa, listiće odvajajte i koristite cele ili mlevene kao dodatak jelima od mesa.

Kratki podsetnik:
Lekovitost: za menstrualne tegobe
Začin: za sve vrste mesa
Berba: od proleća, za sušenje pre cvetanja
Razmnožavanje : semenom i reznicama

Menta
Biljka aromatičnog i jakog mirisa. Narasta od 20 do 70cm. Izuzetan dodatak poslasticama naročito vočnim salatama. Najbolja aroma se dobija mladih listova ove biljke. Rasad se dobija od odsečenih grančica koje odstoje u vodi dok ne razviju koren. Menta je pored gastronomske upotrebe u raznim jelima širom sveta, kod nas poznata i kao odličan narodni lek za stomačne probleme.

Peršun
Začinska biljka bogata mineralima i vitaminima, omiljeni dodatak supama i saltama. Za sađenje je dovoljno rasad peršuna ostaviti preko noći u vodu i posaditi u humusnu zemlju. Na oko 80 dana od sadnje uzrele listove možete koristiti za ishranu.